Stvaranje sigurnijeg digitalnog svijeta za djecu nije tehnički izbor, nego moralna obaveza — to je bio jasan zaključak panela “Ensuring Child Security in the Age of Algorithms” na 20. Internet Governance Forumu, gdje su učesnici naglasili da štete koje dolaze iz algoritama proizlaze iz dizajnerskih odluka, te da se mogu spriječiti kroz regulaciju, odgovornost i digitalne ekosisteme prilagođene djeci.
Piše: Enes Hodžić
Ministri, predstavnici tehnoloških kompanija, zagovornici dječijih prava i lideri međunarodnih organizacija suočili su se sa onim što je moderatorica Shivanee Thapa nazvala “jednim od najvažnijih pitanja našeg vremena… hitnim, složenim i duboko, duboko ličnim, a to je osigurati sigurnost djece u doba algoritama.”
Leanda Barrington-Leach iz Five Rights Foundation govorila je “u ime djece širom svijeta” i prenijela pitanje za koje je rekla da dolaze od djece.
“Zašto se odrasli ne zauzmu za djecu? Vi gledate sve što radimo na internetu, dosađujete nam da se maknemo s uređaja, iako ste vi čvrsto zalijepljeni za svoje, a sada nas jednostavno želite zabraniti. Kada ćete prestati da nas predstavljate kao problem umjesto sistem? Zašto ne stanete uz nas?”, navela je Barrington-Leach
Ona je predstavila istraživanja koja pokazuju da oko polovine djece koja su učestvovala u istraživanju kažu da se osjećaju ovisno o internetu. Gotovo dvije trećine kaže da se često ili ponekad osjećaju nesigurno na internetu, a više od tri četvrtine kaže da nailaze na sadržaje koje smatraju uznemirujućim, kao što su seksualni sadržaj, nasilje i mržnja.
“Djeca mogu od jednostavne pretrage za igračke doći do pornografije u samo jednom kliku ili od trampolina do pro-anoreksije u tri klika, a do podsticanja na samopovređivanje u 15 klikova”, dodala je.
Naglasila je i kako su to obilježja, a ne greške sistema, pojasnivši da dokumenti koji su rpocurili pokazuju da velike tehnološke kompanije znaju za štetu koju nanose djeci i svjesno biraju da to rade.
Norveška ministrica digitalizacije i javne uprave Karianne Tung naglasila je kako zaštita djece na internetu ne znači ograničavanje njihove slobode.
“Radi se o osnaživanju da se mogu kretati digitalnim svijetom sigurno, samopouzdano i s dostojanstvom”, dodala je Tung.
Prema njenom mišljenju platforme društvenih mreža moraju preuzeti veću odgovornost za uklanjanje sadržaja koji je štetan i zabranjen, a moraju osigurati i odgovarajuću provjeru starosne dobi i to je nešto na čemu trenutno Norveška radi kako bi bolje zaštitila djecu ove zemlje.
Ministrica nauke, tehnologije i inovacija iz Sijera Leonea Salima Bah upozorila je na ovisničke algoritme i potencijalne veze sa samopovređivanjem, manipulativne preporuke i gotovo normalizaciju nasilja i seksualnog sadržaja.
“Postoji i jedan potencijal brisanja kulture algoritamskim preporukama, jer znamo da su ti algoritmi obučeni na skupovima podataka koji potencijalno ne odražavaju našu raznolikost”, navela je Bah.
Christine Grahn, šefica odjela za odnose s vladama i javne politike u evropskom uredu popularne društvene mreže TikTok, opisala je zaštitne mjere na platformi.
“Ne dajemo pristup direktnim porukama, na primjer, dok ne napunite 16 godina. Kada ste mlađi od 16, vaš profil je automatski privatan i imamo vremenska ograničenja za korištenje za sve mlađe od 18 godina. Imamo nivoe sadržaja da ograničimo izloženost sadržaju koji možda nije pogodan za mlađe, i prekidamo obrasce koji ometaju”, naglasila je Grahn.
Thibaut Kleiner iz Evropske komisije (DG Connect) upozorio je da ne treba nazivati djecu digitalnim domorocima, te da studije koje radi Evropska unija zapravo pokazuju da djeca vrlo površno razumijevaju tehnologije.
“Mogu koristiti aplikacije, ali ne razumiju šta je ispod površine. Mogu biti prevareni”, kazao je Kleiner, ukazavši na evropski Akt o digitalnim uslugama kao čvrstu regulaciju koaj tačno stavlja odgovornost na platforme, te je najavio planove za provjeru dobi kroz vrlo ozbiljne mehanizme.
Emily Yu, direktorica za politiku u Robloxu, popularnoj online igrici za djecu, naglasila je nove roditeljske kontrole i ocjenjivanje sadržaja.
“Naš fokus je više na otkrivanju sadržaja nego na ograničavanju onoga što dijete vidi na osnovu personalizacije”, pojasnila je Yu, govoreći o drugačijem pristupu u odnosu na uopšteni kakav imaju druge online platforme.
Direktor inovacija UNICEF-a, Thomas Davin, upozorio je kako svijet danas rizikuje pojam istine, jer su djeca nevoljna da se povežu sa drugima ili otvore i pričaju o istini, a istaknuo je i potrebu za istraživanje utjecaja vremena pred ekranom i brzih interakcija na mozak djece.
Na kraju panela zaključeno je da djeca moraju biti na mjestima gdje se kreiraju politike upravljanja dijelovima interneta koji su njima bliski, te da teret ne smije biti samo na roditeljima,
nego i na usavršavanju digitalne pismenosti. Pomenuti su neki modeli upravljanja platformama i internetom, koji uključuju djecu i mlade, poput omladinskog vijeća TikTok-a, kao jedan od načina kako bi se moglo riješiti problemi u vezi sa korištenjem interneta i razumijevanjem platformi, koje moraju biti otvorene za sve.